Politički sistem SAD-a 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 9 | Nivo: Fakultet kriminalističkih nauka

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
Politički sistem
SAD su nastale ujedinjavanjem trinaest kolonija, koje su ostvarili radikalni evropski doseljenici početkom 17. i prvom polovinom 18 . stoljeća;
Na čelu izvršne vlasti su bili guverneri koje je imenovala britanska kruna.
Rastom potrebe za oslobođenjem i nezavisnosti održan je prvi kontinentalni kongres svih predstavnika 1774. godine, dok je drugi kontinentalni kongres održan 1775. godine , na kojem je utvrđena potreba vođenja odlučne borbe protiv engleskog kolonizatora
Deklaracija o nezavisnosti je donešena 04.07.1776. godine (Tomas Džeferson), čiji su principi:
jednakost pred zakonom,
narodni suverenitet
pravo naroda na državni ustanak protiv vlade ili vlade koja bi rušila paravo suverenog naroda,
pravo čovjeka na sreću itd.
Ustavom donešenim 1787. godine SAD je pretvorena iz konferencije u federaciju i danas predstavlja osnovu i okvir politčke vlasti.
Organizacioni sistemi vlasti temelje se na principu podjele vlasti na:
Zakonodavnu - vrši je Kongres, kojeg čine dva doma:
Predstavnički dom - 435 članova, svaka država šalje predstavnike prema broju stanovnika, na 2 god.
Senat - 100 članova, svaka država šalje predstavnika, na 6 godina.
Izvršnu - povjerena je predsjedniku SAD, bira se na 4 godine, a on je:
šef države
šef izvršne vlasti (predsjednik vlade)
vrhovni zapovjednik oružanih snaga
šef obavještajne službe
rukovoditelj Vijeća nacionalne sigurnosti
najznačajnija osoba za vođenje vanjske politike
politički neodgovoran ( ne može snositi odgovornost pred Kongresom).
Sudska vlast - nosilac sudske vlasti je Vrhovni sud koji na osnovu svojih kompetencija, mjesta i položaja održava ravnotežu moći koja je Ustavom regulisana i garantovana. Jedna od najznačajnih funkcija ovog Suda je tumačenje Ustava i njegovih odredbi.
SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI
Na prvom mjestu trebamo naznačiti udaljenost od drugih kontinenata, veliko prostorno područje, sa izuzetnim prirodnim bogatstvom i rezervama. Tako je politički i ekonomski sistem kroz historijski razvoj prolazio kroz više faza i kriza, što se neminovno odražavalo na tempo i organizacione oblike uspostavljanja sigurnosnih mehanizama.
Tako da je "Monroova doktrina" duži vremenski period bila prisutna u oblikovanju posebno vanjskopolitičke globalne strategije.
Zapravo radilo se o tezi političkog izolacionizma. Politika izolacionizma je duži vremenski period imala ključni utjecaj u oblikovanju i provođenju globalnog koncepta strategije, kako na unutarpolitičkom tako i na vanjskopolitičkom planu.
Posmatrano sa vojnopolitičkog i sigurnosnog stajališta, ozbiljnu prijetnju SAD su predstavljale dvije naglašene krize i to: građanski rat koji je bio veoma krvav i težak i trajao je od 1861. do 1865.
OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SISTEM
Kao začetnik organiziranog oblika obavještajnog rada u SAD, navodi se "Nacionalna detektivska agencija" koju je 1850. godine Alan Pinkerton registrovao u Čikagu.
Organizacioni tvorac na uspostavljanju obavještajne službe u SAD je bio general-major Vilijam Džej Donovan (Wiliam J. Donovan). On je predsjedniku SAD predložio osnivanje američke obavještajne službe. U julu mjesecu 1941. godine osnovana je obavještajna služba pod nazivom Ured za koordinaciju obavještajnih aktivnosti, na čijem se čelu upravo nalazio njen predlagač Donovan.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]